Pitanje "Kako funkcioniše rulet?" razrešavaju dve polovine igre. Rulet se sastoji od dve polovine: točka, na kome krupije vrti kuglicu, i stola, na kome igrači postavljaju uloge na odštampana polja. Osnovna pravila mogu se naučiti za nekoliko minuta, ali sto nudi desetine opklada sa različitim isplatama, a svaka od njih nosi istu malu prednost kuće. Ko razume kako rade točak i sto, zna i šta rulet može, a šta mu ne može doneti.
Rulet pravila igre su jednostavna: igrač postavlja žetone na broj, grupu brojeva ili spoljno polje, krupije zavrti točak u jednom smeru i kuglicu u drugom, a kad kuglica padne u pregradu, dobitne su sve opklade koje pokrivaju taj broj. Posle poziva da se opklade više ne primaju, žetoni se ne pomeraju. Gubitni ulozi se sklanjaju prvi, a dobitni se isplaćuju prema tabeli, koja je ista za svaki sto iste vrste.
Kako funkcioniše rulet na dugi rok? Svaka opklada na evropskom točku vraća u proseku oko devedeset sedam posto uloženog, a ostatak zadržava kuća, bez obzira na to da li igrač bira jedan broj ili boju. Pojedinačni obrt je potpuno nasumičan i ne zavisi od prethodnih, pa niz od deset crvenih ne čini crno ni za dlaku verovatnijim. Točak nema pamćenje, a svaki obrt počinje od nule, sa istim šansama kao prvi.
Ne čini; svaki obrt je potpuno nasumičan i počinje sa istim šansama kao prvi, jer točak nema pamćenje.
Trideset pet prema jedan, pored vraćenog uloga; dva susedna broja plaćaju sedamnaest, red od tri jedanaest, a četiri broja osam prema jedan.
Američki točak ima i duplu nulu, dakle trideset osam pregrada umesto trideset sedam, pa kuća na njemu zadržava veći deo uloga.
Crveno ili crno, par ili nepar i malo ili veliko plaćaju jedan prema jedan, a tuce i kolona dva prema jedan.